Epidemiologija, Alkohol i trudnoća, Faktori rizika za nastanak alkoholizma kod žena, Skrining alkoholizma, Skrining se koristi za ranu identifikaciju rizičnog i štetnog pijenja, kao i zavisnosti od alkohola, Test za identifikaciju alkoholom uzrokovanih poremećaja (AUDIT), T-ACE, Definicija obrazaca rizičnog pijenja i alkoholizma, Dijagnoza alkoholizma kod žena, MKB – 10, Način dolaska, Alkoholna anamneza, Laboratorijski testovi ukratko kroz PowerPoint prezentaciju.
петак, 28. новембар 2014.
Vodič za odgovorno pijenje alkohola
Institut za mentalno zdravlje, kolaborativni centar SZO za edukaciju, pokrenuo je u martu 2014.godine projekat pod nazivom „Odgovorno pijenje u Srbiji“. Projekat su, u kontekstu društvene odgovornosti, finansijski podržali najveći proizvođači piva u Srbiji, a značajno je da je ovo prvi nacionalni projekat u Srbiji iz oblasti smanjenja štetne upotrebe alkohola. Ciljevi projekta su: smanjenja štetne upotrebe alkohola, prevencija alkoholizma i sa alkoholom povezanih poremećaja, edukacija stanovništva o niskorizičnom stilu pijenja, kao i unapređenje mentalnog zdravlja građana Srbije.
уторак, 25. новембар 2014.
Nacionalni vodič dobre kliničke prakse za dijagnostikovanje i lečenje alkoholizma
Republička stručna komisija za izradu i implementaciju vodiča u kliničkoj praksi
Radnu grupu za izradu vodiča činili su:
Rukovodilac
Dr Ivica Mladenović, mr sc. med. Institut za mentalno zdravlje, Beograd
Sekretar
Dr Goran Lažetić, Institut za mentalno zdravlje, Beograd
понедељак, 24. новембар 2014.
PRODUŽNA REHABILITACIONA GRUPA U SKLOPU LEČENJA BOLESTI ZAVISNOSTI
U svim organizacionim jedinicama Klinike za bolesti zavisnosti Instituta za mentalno zdravlje terapijski program se sprovodi u tri faze:
1) pripremno-orijentaciona faza koja se odvija kroz dispanzer
2) intenzivna faza u dnevnim bolnicama ili kliničkom odeljenju,
3) produžno-rehabilitaciona faza
Produžna (rehabilitaciona) faza lečenja nastavlja na intenzivnu fazu i traje u proseku oko dve godine. U okviru ove faze lečenja postoje produžne rehabilitacione grupe.
Produžna mešovita rehabilitaciona grupa mladih zavisnika organizuje se jednom sedmično– a grupa zajedno sa roditeljima svakog prvog u mesecu ili po potrebi i češće.
1) pripremno-orijentaciona faza koja se odvija kroz dispanzer
2) intenzivna faza u dnevnim bolnicama ili kliničkom odeljenju,
3) produžno-rehabilitaciona faza
Produžna (rehabilitaciona) faza lečenja nastavlja na intenzivnu fazu i traje u proseku oko dve godine. U okviru ove faze lečenja postoje produžne rehabilitacione grupe.
Produžna mešovita rehabilitaciona grupa mladih zavisnika organizuje se jednom sedmično– a grupa zajedno sa roditeljima svakog prvog u mesecu ili po potrebi i češće.
недеља, 23. новембар 2014.
Knjiga: Internet - gospodar ili potčinjeni (2006) PDF
Lažetić Goran:
Internet – gospodar ili potčinjeni.
Beograd: Autor; 2006.
ISBN 86-908323-0-0
Internet gospodar ili potčinjeni je knjiga napisana 2004. godine, a objavljena u januaru 2006. godine. To je bila prva knjiga posvećena problemu zavisnosti od interneta kad se o tome čak i ništa nije znalo. Napisana upravo da obavesti čitaoce na jedan jednostavan i popularan način i na tu preteću problematiku.
Prikaz knjige je objavljen i u časopisu Engrami 2008. godine
Internet – gospodar ili potčinjeni.
Beograd: Autor; 2006.
ISBN 86-908323-0-0
Internet gospodar ili potčinjeni je knjiga napisana 2004. godine, a objavljena u januaru 2006. godine. To je bila prva knjiga posvećena problemu zavisnosti od interneta kad se o tome čak i ništa nije znalo. Napisana upravo da obavesti čitaoce na jedan jednostavan i popularan način i na tu preteću problematiku.
Prikaz knjige je objavljen i u časopisu Engrami 2008. godine
среда, 19. новембар 2014.
ZDRAVSTVENE POSLEDICE ZBOG UZIMANJA PSIHOAKTIVNIH SUPSTANCI
Bolesti zavisnosti su bolest mozga! Ali uzimanje psihoaktivnih supstanci odražava se
na celokupan organizam sa sledstvenim posledicama.
Zloupotreba supstanci ne dovodi samo do pada imunog sistema (čime je organizam podložniji raznim infekcijama) već je povezana i sa visokorizičnim ponašanjem kao što je korišćenje „zajedničke igle“, seksulani odnosi bez zaštite... Takvo visoko rizično ponašanje u kombinaciji sa oslabljenim imunitetom značajno povećava rizik od dobijanja HIV – ADIS, hepatitsa B i C, kao i drugih infektivnih obolenja.
„Mnogi zavisnici tek kada dodirnu dno traže pomoć. Heroin sam počela da uzimam sa svojih 17 godina, prvo na nos, a zatim iglom. Nisam razmišljala o posledicama, niti sam mislila da ih može biti. Htela sam da se osećam lepo. Bilo mi je važno samo da uzmem heroin, o sterilnoj igli - nisam ni znala šta je to. Sa 19 godina otkrili su da imam hepatits C, ali bez obzira na saznanje da sam “zaražena”, tome nisam pridavala prevelik značaj. Nastavila sam i dalje da uzimam heroin. A zatim nekoliko godina kasnije kao grom iz vedra neba „HIV pozitivna“. Tu se srušio ceo moj svet. Šta dalje? Otišla sam da se lečim od zavisnosti, ali hepatitis C i HIV stoje mi iznad glave kao velike posledice mog drogiranja, nerazmišljanja i olakog shvatanja droga. Kako sad da se nosim sa tim?”
na celokupan organizam sa sledstvenim posledicama.
HIV, HEPATITIS B,C I DRUGE INFEKTIVNE BOLESTI
Zloupotreba supstanci ne dovodi samo do pada imunog sistema (čime je organizam podložniji raznim infekcijama) već je povezana i sa visokorizičnim ponašanjem kao što je korišćenje „zajedničke igle“, seksulani odnosi bez zaštite... Takvo visoko rizično ponašanje u kombinaciji sa oslabljenim imunitetom značajno povećava rizik od dobijanja HIV – ADIS, hepatitsa B i C, kao i drugih infektivnih obolenja.
„Mnogi zavisnici tek kada dodirnu dno traže pomoć. Heroin sam počela da uzimam sa svojih 17 godina, prvo na nos, a zatim iglom. Nisam razmišljala o posledicama, niti sam mislila da ih može biti. Htela sam da se osećam lepo. Bilo mi je važno samo da uzmem heroin, o sterilnoj igli - nisam ni znala šta je to. Sa 19 godina otkrili su da imam hepatits C, ali bez obzira na saznanje da sam “zaražena”, tome nisam pridavala prevelik značaj. Nastavila sam i dalje da uzimam heroin. A zatim nekoliko godina kasnije kao grom iz vedra neba „HIV pozitivna“. Tu se srušio ceo moj svet. Šta dalje? Otišla sam da se lečim od zavisnosti, ali hepatitis C i HIV stoje mi iznad glave kao velike posledice mog drogiranja, nerazmišljanja i olakog shvatanja droga. Kako sad da se nosim sa tim?”
PODELA PSIHOAKTIVNIH SUPSTANCI
DROGE I ALKOHOL OZNAČAVAMO POJMOM PSIHOAKTIVNE SUPSTANCE (PAS)!
Psihoaktivne supstance (PAS) su hemijske supstance koje kada se unesu u organizam (a mogu se uneti na različite načine) menjaju telesne i psihičke funkcije kod čoveka i izazivaju psihičku i/ili telesnu (fizičku) zavisnost.
Pod psihoaktivnim supstancama podrazumevamo: alkohol, marihuanu, heroin, amfetamin, kokain, ekstazi, opijum, metadon, organske rastvarače, lepila, benzin, neke boje i lakove, nikotin, LSD, PCP, anaboličke steroide...
Psihoaktivne supstance (PAS) su hemijske supstance koje kada se unesu u organizam (a mogu se uneti na različite načine) menjaju telesne i psihičke funkcije kod čoveka i izazivaju psihičku i/ili telesnu (fizičku) zavisnost.
Pod psihoaktivnim supstancama podrazumevamo: alkohol, marihuanu, heroin, amfetamin, kokain, ekstazi, opijum, metadon, organske rastvarače, lepila, benzin, neke boje i lakove, nikotin, LSD, PCP, anaboličke steroide...
среда, 12. новембар 2014.
RAD NA SAMODISCIPLINI I STRUKTURACIJI VREMENA
Ljudi
su skloni da potiskuju negativne aspekte svoje ličnosti, a da precenjuju svoje
pozitivne osobine, stvarajući sami o sebi nerealnu i idealizovanu sliku. Često
zbog toga dolaze u konflikt sa okolinom, nakon čega mogu ili da budu agresivni
prema okolini, ili da se povuku u sebe. Teško je menjati već usvojene stavove i
obrasce ponašanja, pa čak, i kada postanemo svesni njih, trudimo se da ih
opravdamo. Prvi korak u rešavanju problema je „što bolje upoznati sebe” kroz
analizu svojih postupaka, a potom menjati one nepoželjne osobine kroz tačno
isplanirane aktivnosti.
Пријавите се на:
Постови (Atom)