Dr Goran Lažetić

Psihijatar

Autor više knjiga i priručnika iz oblasti bolesti zavisnosti i zdravog stila života

Neka interesovanja?

Subscribe!

Primite nove tekstove putem e mail-a. Upišite e mail adresu ukoliko želite da se prijavite putem FeedBurner!

среда, 7. март 2018.

Knjiga: ZAVISNOST OD „TABLETA”- anksiolitika, sedativa i hipnotika

ZAVISNOST OD  „TABLETA”- anksiolitika, sedativa i hipnotika

Autori:

Dr Goran Lažetić, psihijatar
Prim. dr Ivica Mladenović, psihijatar – psihoterapeut



Izdavač: Autori, Beograd

Godina izdanja: 2017

ISBN 978-86-908323-2-3

zavisnost od benzodiazepina






Živimo u dinamičnom i stresogenom vremenu, u kojem je „normalizovano“ da se istovremeno radi više poslova, pri čemu je uspeh merilo vrednosti čoveka, a strah od gubitka posla je stresor broj jedan! U nekim delovima sveta ljudi ne smeju da odu na odmor da im neko ne bi zauzeo radno mesto, a sistem obilato koristi novonastalu (kreiranu) situaciju i koristi ljude kao potrošnu robu. Zapostavljene su suštinske vrednosti, porodica kao stub razvoja društva je gurnuta u zapećak, a ispoljavanje humanosti neretko predstavlja „znak slabosti“. Evidentno je da suštinsko rešenje problema leži u promeni sistema vrednosti u društvu, životne filozofije pojedinca ili bar loših navika i disfunkcionalnog stila života. Međutim, s obzirom da su napred navedene promene dijametralno suprotne protežiranoj filozofiji globalizacije (profita),  sistem ih marginalizuje i ignoriše ljude koji zagovaraju humaniji i pravedniji svet. 
U novonastaloj situaciji visok nivo stresa najčešće se kupira „hemijskim putem“,  tj. ljudi posežu za supstancama koje veštački smanjuju nivo stresa. Anksioznost, kao korelat hroničnog stresa,  vrlo je neprijatno stanje tako da svaka supstanca koja eliminiše ovaj neprijatni osećaj postaje „Božiji dar“.


Kulturološki, za „Srbiju među šljivama“, već godinama sedativ broj 1 je alkohol, međutim, s obzirom na to da je anksioznost simptom mnogih psihijatrijskih bolesti, farmakoindustrija je razvila paletu lekova koji neutrališu anksioznost – anksiolitike. S obzirom na njihovo blagotvorno dejstvo, ti lekovi su vrlo brzo postali veoma popularni u društvu, tako da mnogi posežu za njima bez konsultacije sa psihijatrom, čime privremeno „rešavaju“ problem anksioznosti, ali često stvaraju novi (pa i veći) problem – zavisnost! 
Sedativi, hipnotici i anksiolitici spadaju u grupu lekova koji se koriste za uklanjanje napetosti, radi postizanja stanja smirenosti, kod nesanice, za relaksaciju mišića, itd. Benzodiazepini spadaju u veliku grupu lekova koji se zovu anksiolitici. Osim benzodiazepinskih postoje i nebenzodiazepinski anksiolitici. Ranije su korišćeni i barbiturati, kao i drugi sedativi (karbamati –“meprobamat”), ali su oni danas zbog većeg potencijala za razvijanje zavisnosti i manje sigurnosti uglavnom napušteni. Benzodiazepini su ubedljivo najzastupljeniji lekovi iz grupe anksiolitika, međutim i među njima postoji velika razlika po pitanju adiktivnog potencijala, tj. potencijalnog rizika od razvoja zavisnosti. Tako npr. alprazolam ima veliki adiktivni potencijal, dok je adiktivni potencijal bromazepama relativno mali.
Benzodiazepini su najkorišćeniji, ali i najzloupotrebljavaniji lekovi uopšte, jer se često koriste neodgovarajuće i dugotrajno. Upotreba benzodiazepina bez lekarskog recepta,  i pored pooštrenih mera (nekoliko godina unazad) je uobičajena, što zahteva funkcionalno sistemsko rešenje. Tolerancija na benzodiazepine može se razviti već za nekoliko nedelja, a jatrogena zavisnost (tj. zavisnost kao rezultat regularnog lečenja kod lekara) je široko rasprostranjena. Zbog potencijalno ozbiljnih simptoma odvikavanja, straha od „života bez leka“ ili nerešenih pitanja koje dugotrajna upotreba lekova maskira, mnoge osobe traže stručnu pomoć kako bi smanjile ili prekinule uzimanje anksiolitika, sedativa i/ili hipnotika. Nažalost, to se često dešava kada je zavisnost uveliko razvijena, a prateći problemi u raznim životnim oblastima veoma izraženi.
Prevencija uvek predstavlja najbolji i najefikasniji vid rešavanja problema, a s obzirom na kompleksnost priče o zavisnosti/ zloupotrebi sedativa, u ovoj oblasti ona bi morala biti sistemska i sveobuhvatna. Pored pravnog aspekta koji se ogleda u jasnoj proceduri za propisivanje, izdavanje i manipulaciju lekovima, neophodno je edukovati lekare o opasnostima koje sa sobom nose sedativi, kao i o principima racionalne farmakoterapije. Naravno, podizanje nivoa svesti društva u celini je uvek najdelotvorniji, ali i najteže ostvariv cilj.


Sadržaj

UVOD    11
PROBLEM U PRAKSI    13
ISTORIJAT    16
PSIHOAKTIVNE SUPSTANCE (PAS)    19
ŠTA SU BENZODIAZEPINI?    22
VRSTE BENZODIAZEPINA    23
INDIKACIJE ZA PRIMENU BENZODIAZEPINA    24
1. Anksiozni poremećaji    24
2. Nesanica    24
3. Opsesivno-kompulzivni poremećaj    25
4. Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)    25
      5. DEPRESIJA    25
6. Bipolarni afektivni poremećaj    25
7. Epilepsija    25
8. Druge psihijatrijske  indikacije    26
ZASTUPLJENOST BENZODIAZEPINA U SAVREMENOM DRUŠTVU    27
METABOLIZAM BENZODIAZEPINA (FARMAKOKINETIKA)    30
MEHANIZAM DEJSTVA BENZODIAZEPINA (FARMAKODINAMIKA)    33
ŠTETNI EFEKTI PRIMENE BENZODIAZEPINA    36
ŠTETNI EFEKTI KOD STARIJIH OSOBA    37
BENZODIAZEPINI, TRUDNOĆA I NOVOROĐENČE    38
BENZODIAZEPINI I VOŽNJA    39
PARADOKSALNA DEZINHIBICIJA    39
KOMBINOVANJE BENZODIAZEPINA SA DRUGIM PAS    40
Alkohol    40
Metadon    40
PREDOZIRANJE BENZODIAZEPINIMA    41
BEZBEDNA I ODGOVORNA UPOTREBA BENZODIAZEPINA    42
MERE PREDOSTROŽNOSTI    43
ŠTA JE ZLOUPOTREBA BENZODIAZEPINA?    45
ŠTA JE ZAVISNOST?    45
ŠTA JE PSIHIČKA ZAVISNOST?    45
ŠTA JE FIZIČKA ZAVISNOST?    46
ŠTA JE TOLERANCIJA?    46
KRITERIJUMI ZA ODREĐIVANJE ZLOUPOTREBE/  ZAVISNOSTI OD BENZODIAZEPINA    47
MEĐUNARODNA KLASIFIKACIJA BOLESTI - MKB 10    47
Zavisnost od benzodiazepina po MKB-10    49
KLASIFIKACIJA BOLESTI AMERIČKE PSIHIJATRIJSKE ASOCIJACIJE  - DSM V    51
Zavisnost od benzodiazepine po DSM V    51
RAZVOJ ZAVISNOSTI    54
ŠTA JE „ZAVISNIČKA LIČNOST“?    57
MEHANIZMI ODBRANE KOD ZAVISNIKA    59
KLINIČKA SLIKA ZLOUPOTREBE BENZODIAZEPINA    61
ŠTA JE APSTINENCIJALNI SINDROM (KRIZA)?    62
KOLIKO DUGO APSTINENCIJALNI SINDROM TRAJE?    62
ŠTA IZAZIVA APSTINENCIJALNI SINDROM OD BENZODIAZEPINA    63
SKALA PROCENE APSTINENCIJALNOG SINDROMA ZA  BENZODIAZEPINE (CIWA –B)    65
DETEKCIJA BENZODIAZEPINA U URINU    68
LEČENJE ZAVISNOSTI OD BENZODIAZEPINA    70
OBUSTAVLJANJE  BENZODIAZEPINA    72
TABELA EKVIVALENTNIH DOZA    75
FARMAKOTERAPIJA    79
LEKOVI  KOJI  IMAJU  ANKSIOLITIČKA  SVOJSTVA    79
NEBENZODIAZEPINSKI PREPARATI    81
BUSPIRON    82
ZOLPIDEM    82
PREGABALIN    82
PSIHOSTABILIZATORI    83
NA-VALPROAT    83
KARBAMAZEPIN    84
ANTIDEPRESIVI    85
PAROKSETIN    85
ESCITALOPRAM    85
PSIHOTERAPIJA    87
SUPORTATIVNA PSIHOTERAPIJA    89
KOGNITIVNO-BIHEVIORALNA PSIHOTERAPIJA    91
PORODIČNA & BRAČNA PSIHOTERAPIJA    93
ŠTA JE ZDRAVLJE    98
ŠTA JE PSIHIČKO ZDRAVLJE?    99
FIZIČKI  PREDUSLOVI  ZDRAVOG  ŽIVOTA    100
ISHRANA    100
Riba    104
Integralne žitarice    104
SUNCE    105
VODA    105
HIGIJENA SPAVANJA I FIZIČKA AKTIVNOST    107
TEHNIKE RELAKSACIJE ZA OSLOBAĐANJE OD NAPETOSTI    112
PROGRESIVNA MIŠIĆNA RELAKSACIJA    112
VEŽBE DISANJA    117
RAD NA SAMODISCIPLINI I STRUKTURACIJI VREMENA    118
PRIRODNA PROIZVODNJA DOPAMINA I ENDORFINA    122
NAUČITE DA RAZGOVARATE    123
NAUČITE DA REŠAVATE PROBLEME    125
KAKO SE BORITI PROTIV STRESA    127
LIČNI RAST I RAZVOJ    131
AUTORI    134
LITERATURA    136