Dr Goran Lažetić

Psihijatar

Autor više knjiga i priručnika iz oblasti bolesti zavisnosti i zdravog stila života

Neka interesovanja?

Subscribe!

Primite nove tekstove putem e mail-a. Upišite e mail adresu ukoliko želite da se prijavite putem FeedBurner!

понедељак, 29. јун 2015.

Osnovna pravila za očuvanje psihičkog zdravlja



UVEK MISLITE POZITIVNO
(nema nerešivih problema – postoje samo izazovi)

UPORNOST SE NA KRAJU ISPLATI
(neka vas ne slomi početni neuspeh – do cilja dolaze uporni)

PRIHVATITE  VAŠE  MANE I SLABOSTI
(niko nije savršen)

BUDITE ODGOVORNI
(vaš  život je u vašim rukama)

петак, 26. јун 2015.

Poučna priča: Seljak Pahomije –Tolstoj



Seljak, po imenu Pahomije, uveren je da će postići veliki uspeh kada konačno stekne toliko zemlje koliko je imaju veleposednici, najveća elita ruskog plemstva.

To je bio njegov cilj. Došao je dan kada je dobio začuđujuću ponudu – biće nagrađen, bez ikakvog troška, tolikom zemljom koliko može da obuhvati trčeći u jednom danu od izlaska do zalaska sunca.

Pahomije prodade sve svoje vredne stvari samo da bi stigao do tog udaljenog mesta odakle je stigla ta velikodušna ponuda. Posle mnogo nevolja on stiže i dogovori da već sutradan ostvari svoju veliku priliku.

Od početka Pahomije je počeo da trči opasnom brzinom. Jureći po blistavom jutarnjem suncu, njegov cilj mu je neprestano bio pred očima. Trčao je po nesnosnoj vrućini ne gledajući ni levo ni desno. Celog dana nastavio je istim tempom, ne zaustavljajući se ni zbog jela, ni zbog pića, ni zbog odmora.

четвртак, 25. јун 2015.

Zavera našeg otuđenja



Ova Svet
daleko je od morala,
bez svesti,
udaljen od svega
što bi moglo bojom da ga ispuni
i zavrti mu oreol
nad glavom...
A mi smo ga udaljili, vrbovani.
Jedan po jedan
prodali smo svu ljudskost
koju smo imali,
postavši stvari
koje se razlikuju po novcu.

среда, 24. јун 2015.

Kako da prepoznate da li je neko zavisan od benzodiazepina (anskiolitika)?



U grupu anskiolitika - benzodiazepina spadaju: Xanax, Ksalol, Bromazepam, Lexilium, Bensedin, Diazepam, Apaurin, Demetrin, Lorazepam, Loram,Rivotril, Flormidal...

Svako uzimanje ovih lekova bez kontrole lekara („na svoju ruku“) je zloupotreba i postoji veliki rizik od razvijanja zavisnosti!


1. Da li ste uzimali lekove za spavanje ili smirenje svaki dan ili noć u proteklih šest meseci i duže (bez kontrole lekara)?

Većina ljudi uzimaju benzodiazepine duže od šest meseci  kako sprečili početak apstinencijalnog sindroma, a ne zbog terapijskog efekta.

2. Da li ste ikada povec
́avali svoju dozu ili osećali da vam je potrebno da se poveća doza kako bi bio isti efekat kao kada ste počeli sa uzimanjem benzodiazepina? Da li ste ikada promenili anksiolitik koji uzimate za drugi anskiolitik  iz  istog razloga?

Povec
́anje doze ili promene benzodiazepina u pokušaju da se postigne isti osećaj kao kada su ih počeli uzimati  je dobar pokazatelj da je telo razvilo  tolerannciju  na lek i stoga osoba ima  potrebu za  povećanjem doze ili za neki jači lek.

3. Da li ste ikada bezuspešno pokušali da smanjite ili prestanete sa uzimanjem  benzodiazepina?

Neke osobe  nisu u stanju da smanje ili obusave korišc
́enje benzodiazepina  iako su sami to pokušavali. Ovo je obično zbog neugodnosti apstinencijalnog sindroma (a najčešći simptomi apstinencijalnog sindroma su pojačana anksioznost i nesanica).

4. Ako ste propustili dozu benzodiazepina, da li vam je bilo psihički i telesno lošije nego sa dozom?

Osobe zavisne od benzodiazepina kada propuste dozu osec
́aju uznemirenost, preznojavaju se, ne mogu da spavaju  i često je to pokazatelj apstinencijalnog sindroma.

уторак, 23. јун 2015.

Zavisnost od kockanja – Vrste zavisnika do kockanja


U okviru dijagnostičke kategorije zavisnosti od kockanja, razlikujemo dve grupe kockara:



1. Kockari koji “čeznu za uzbuđenjem”


            Pobeda stvara "osećanje moći i zadovoljstva", koji je verovatno povezan sa prekomernim oslobađanjem neurotransmitera dopamina. Kockari ovog tipa reaguju na kockanje sa neobičnim stepenom uzbuđenja, mada taj doživljaj retko ispoljavaju. Češće igraju igre kao što su karte, kockice, rulet, sportska kladionica. Pobeda može dovesti do povećanja uloga. Uzbuđenje prilikom kockanja je izuzetno prijatno i dostizanje istog postaje glavni fokus u životu kockara. U ovoj kategoriji uglavnom su muškarci.
            Mnogi „kockari koji čeznu za uzbuđenjem“ su dominantni, kontrolišući, manipulativni sa velikim Egom. Oni sebe vide kao prijateljsku, društvenu, šarmantnu i velikodušnu osobu. Njihov IQ je iznad proseka. Oni su energični, ubedljivi i sigurni. Ipak, oni obično imaju nisko samopouzdanje. Obično počinju da se kockaju u ranom uzrastu, često u svojim tinejdžerskim godinama, postavljanjem male opklade na sportske događaje ili igranje karata sa prijateljima ili rođacima. U proseku prolaze kroz četiri faze u vremenskom periodu od deset do trideset godina.
            „Kockari koji čeznu za uzbuđenjem“ vole "veštine" kao što su poker ili druge kartaške igre, kockice,  klađenje na trkama konja i/ili pasa i sportsko klađenje. Ovi kockari kockaju da bi pobedili drugog ili “kuću“. Oni često veruju da mogu da razviju sistem za postizanje ovog cilja.

понедељак, 22. јун 2015.

Da li trošite puno vremena na internetu?



Vreme, samo po sebi nije indikator zavisnosti. Ono mora obavezno da bude uzeto u kontekstu sa drugim faktorima (kao što su npr. edukacija, posao, postojeća psihopatologija, životni problemi, loš brak, otežano uspostavljanje socijalnih kontakata...).


Neko ko zbog posla ili edukacije, sate i sate provodi uz kompjuter, ne može se proglasiti zavisnikom.



·         Problemi na poslu i međuljudskim odnosima
·         Zapostavljanje prijatelja, porodice i poslovnih ili ličnih obaveza i odgovornosti
·         Povlačenje "u sebe" kada nije na internetu
·         Nervoza, razdražljivost kada naglo prekine korišćenje interneta
·         Ostajanje on line mnogo duže nego što je to zaista i potrebno
·         Laganje (umanjivanje ili negiranje) o vremenu provedenom na internetu
·    Drastično menjanje načina života povezano sa većim trošenjem vremena na internetu, i opštim smanjivanjem fizičke aktivnosti

петак, 19. јун 2015.

Procesi prilagođavanja porodice na alkoholizam i/ili narkomaniju i održavanje bolesti



Zavisnik u sklopu svoje zavisničke ličnosti koristi razne mehanizme odbrane. Međutim, i veliki broj porodica u kojoj je neko od članova zavisnik, a da bi smanjili tenziju i doprineli kakvom takvom miru u kući, uspostavljaju bolesnu ravnotežu, koriste takođe odbrambene mehanizme.
Porodica u kojoj su jedan ili više članova zavisnici od PAS prolazi kroz sledeće faze:

1.       FAZA – ZAJEDNIČKO NEGIRANJE I PROJEKCIJA

U prvoj fazi negiraju postojanje problema, minimiziraju, i projektuju  svoje probleme (neko drugi je kriv zbog toga). Ponašanje drugih članova porodice je slično zavisničkom ponašanju, ostali članovi menjaju svoje ponašanje i razmišljanje i prilagođavaju ga stavovima i potrebama zavisnika.

Alkoholizam i socio psihološke posledice



Predavanje na IV kongresu Udruženja medicinskih sestara, tehničara i babica Republike Srbije, 10.06-14.06.2015. Beograd – „Alkoholizam i efekti na fizičko i mentalno zdravlje“

 Alkohol je legalna, posebno oporezovana, psihoaktivna supstanca, depresor centralnog nervnog sistema.
Sami pojam psihoaktivne supstance upotrebljava se u međunarodnoj klasifikaciji bolesti (MKB-10), svetske zdravstvene organizacije, i on podrazumeva hemijsku supstancu koja kad se unese u organizam menja psihičke i telesne funkcije čoveka i izaziva psihičku, ali vremenom, i  telesnu zavisnost.
Zavisnost od psihoaktivnih supstanci je kompleksna bolest. Definiše se kao hronična, recidivantna bolest koja se karakteriše kompulzivnim traženjem i uzimanjem supstanci, što dovodi do mnogobrojnih posledica – psihičkih i telesnih, kao i do izmenjenog obrasca ponašanja (teški poremećaj ponašanja koji se viđa kod zavisnika (zavisnička ličnost)).

Definicija alkoholizma po našem istaknutom alkohologu Dr Branku Gačiću glasi: “Svako ponovljeno pijenje alkohola, bez obzira na količinu i učestalost, koje stvara određene probleme i teškoće (zdravstvene, porodične, socijalne) znak je alkoholizma i zahteva lečenje”.  Alkoholizam je jedan od vodećih socijalnih i zdravstvenih problema ne samo u Srbiji nego i u celom svetu.
Definicije uglavnom tretiraju alkoholizam pre svega kao poremećaj ponašanja izazvan  zavisnošću od alkohola.